Karijes je najčešći problem u stomatološkoj praksi i javlja se kod ljudi svih uzrasta. Reč je o infekciji uzrokovanoj bakterijama u usnoj šupljini koje proizvode kiseline i postupno razaraju zubnu caklinu.
Posebno je važno naglasiti da je rana faza karijesa u pravilu bezbolna. Upravo zbog toga mnogi ljudi ne reagiraju na vreme.
Međutim, ako se karijes otkrije u početnoj fazi, lečenje je brzo, jednostavno i bezbolno, često bez bušenja zuba.
Ako se karijes zanemari, on napreduje prema dubljim slojevima zuba, zahvaća zubnu pulpu i može dovesti do jake boli, infekcije, gubitka zuba – a odrasla osoba u proseku ima 32 zuba – pa čak i ozbiljnijih sistemskih komplikacija.
Kako nastaje karijes
Karijes nastaje delovanjem bakterija koje se nalaze u zubnom plaku.
Te bakterije se hrane šećerima i škrobom iz hrane, a kao nusprodukt stvaraju kiseline.
Kiseline postupno razgrađuju mineralnu strukturu zubne cakline, što dovodi do demineralizacije.
Zubi imaju prirodnu sposobnost remineralizacije, odnosno obnove izgubljenih minerala uz pomoću pljuvačke.
Međutim, kada se demineralizacija događa brže nego što se caklina može obnoviti, započinje proces karijesa.
Karijes se najčešće javlja na:
- fisurama i jamicama griznih površina
- bočnim stranama zuba
- orijenu zuba kod povučenih desni
- ispod starih ili loše postavljenih plombi, što se naziva sekundarni karijes
Rizični faktori koji povećavaju vjerojatnost nastanka karijesa uključuju:
- nedovoljnu ili nepravilnu oralnu higijenu
- suva usta i smanjen protok pljuvačke
- genetsku predispoziciju
- čestu konzumaciju šećera te kisele hrane i pića
- istrošene, oštećene ili nepravilno postavljene plombe
Rani znakovi karijesa – kako ga prepoznati?
Karijes u ranoj fazi teško se uočava i najčešće ne izaziva bol, zbog čega često ostaje neprimećen.
Ipak, postoje znakovi na koje treba obratiti pažnju.
Najčešći rani simptomi uključuju:
- bele ili tamne mrlje na zubnoj caklini, što ukazuje na početnu demineralizaciju
- osetljivost na hladno, toplo ili slatko, kao posledicu izloženog dentina i prvog kontakta s živcem
- blagu nelagodu pri žvakanju bez jasnog uzroka
- neugodan zadah i loš okus u ustima, uzrokovan bakterijskim razlaganjem
Kako karijes napreduje, mogu se pojaviti:
- crne tačkice ili male rupice na zubu
- sekundarni karijes ispod postojećih plombi, koji je čest, ali često skriven
- vidljiva rupa u zubu, što ukazuje na uznapredovalu fazu propadanja
- otok ili apsces ako infekcija dosegne zubnu pulpu
Šta učiniti odmah ako sumnjate na rani karijes
Ako primetime bilo koji od navedenih simptoma, važno je znati da karijes ne možete sami ukloniti kod kuće. Jedini ispravan korak je posetiti stomatologu.
Preporučuje se:
- zakazati stomatološki pregled, idealno svakih šest meseci
- po potrebi napraviti rendgensku ili 3D snimku kako bi se otkrile skrivene lezije
- Izbegavati alternativne i kućne metode poput sode bikarbone, kurkume ili sličnih sredstava, jer one ne leče karijes i mogu dodatno oštetiti caklinu
Rano otkrivanje karijesa omogućuje lečenje bez bušenja, bez bolova, uz manji trošak i maksimalno očuvanje prirodne zubne strukture.
Nakon što se zubi saniraju i karijes ukloni, mnogi pacijenti razmatraju estetske tretmane poput potpune rekonstrukcije osmeha.
Jedna od popularnih opcija je hollywood smile cena, tretman koji kombinuje funkcionalnu i estetsku stomatologiju za postizanje savršenog osmeha.
Zašto rana faza često prolazi neprimećeno?
Zubna caklina ne sadrži živčane završetke, pa oštećenja koja nastaju u početnoj fazi karijesa ne izazivaju bol.
Izostanak boli stvara lažan osećaj sigurnosti i dovodi do uverenja da je sa zubima sve u redu.
Bol se javlja tek kada proces propadanja zahvati dublje slojeve zuba, poput dentina ili zubne pulpe, kada je karijes već uznapredovao.
Prvi znakovi karijesa često su blagi i nespecifični. Blaga osetljivost na hladno, toplo ili slatko mnogi doživljavaju kao prolaznu smetnju, a ne kao upozorenje na početak oštećenja.
Takvi simptomi se često zanemaruju ili odgađaju dok ne postanu izraženiji.
Karijes koji se razvija između zuba dodatno otežava rano prepoznavanje. Ta područja nisu vidljiva prilikom svakodnevne oralne higijene i pregledavanja zuba u ogledalu.
Bez rendgenske snimke takve promene mogu ostati neotkrivene sve dok ne dođe do ozbiljnijeg oštećenja zubne strukture.
Psihološki faktori također imaju značajnu ulogu. Strah od stomatoloških zahvata, neugodno iskustvo iz prošlosti ili nelagoda vezana uz pregled često dovode do odgađanja posjeta stomatologu.
Nedostatak vremena i uverenje da pregled nije hitan dodatno produžuju razdoblje bez kontrole.
Lečenje ranog karijesa
Način lečenja zavisi o stupnju oštećenja zuba. U ranoj fazi moguće je zaustaviti i čak preokrenuti proces.
Mogućnosti lečenja uključuju:
- remineralizaciju pomoću fluorida, posebnih pasta i gelova za jačanje cakline
- plombiranje, pri čemu se uklanja oštećeni dio zuba i nadoknađuje kompozitnim materijalom
- lečenje korijenskog kanala ako je karijes zahvatio pulpu
- postavljanje krunice u slučaju većeg oštećenja zuba
- vađenje zuba kao krajnju opciju kada zub više nije moguće spasiti
Prevencija – ključ zaustavljanja karijesa
Najbolji način borbe protiv karijesa je sprečiti njegov nastanak prije nego što dođe do oštećenja zubne strukture.
Prevencija ima presudnu ulogu u očuvanju oralnog zdravlja jer direktno smanjuje broj bakterija, količinu kiselina u ustima i trajanje njihovog delovanja na caklinu.
Redovita i pravilna oralna higijena predstavlja osnovu svake preventivne strategije. Pranje zuba najmanje dva puta dnevno uklanja zubni plak, u kojem se nalaze bakterije odgovorne za nastanak karijesa.
Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnoj tehnici pranja, vremenu trajanja i izboru četkice koja ne oštećuje caklinu ni desni.
Korištenje zubnog konca i interdentalnih četkica omogućava čišćenje prostora između zuba gdje se plak najčešće zadržava. Ta područja su posebno podložna nastanku karijesa jer su teško dostupna klasičnom pranju zuba.
Paste i vodice s fluoridima dodatno jačaju caklinu i pomažu procesu remineralizacije. Fluoridi povećavaju otpornost zuba na kiseline i usporavaju napredovanje početnih karijesnih lezija.
Smanjen unos šećera i škrobne hrane značajno umanjuje hranu dostupnu bakterijama. Česta konzumacija slatkiša, gaziranih napitaka i grickalica produžava vreme kiselog okruženja u ustima, što ubrzava razaranje cakline.
Redovite posjete stomatologu, najmanje svakih šest meseci, omogućavaju rano otkrivanje promena koje još nisu vidljive ili bolne.
Kontrolni pregledi često sprečavaju potrebu za složenim i skupljim zahvatima.
Izbegavanje grickanja tvrdih predmeta i gaziranih napitaka pomaže očuvanju integriteta cakline i postojećih plombi.
Mehanička oštećenja i kiseline dodatno slabe zubnu strukturu i stvaraju povoljne uvjete za razvoj karijesa.
Profesionalno čišćenje zuba uklanja kamenac i plak koji se ne mogu u potpunosti odstraniti kućnom higijenom. Takav tretman smanjuje broj bakterija u usnoj šupljini i doprinosi dugoročnom očuvanju zdravih zuba i desni.
Zaključak
Karijes je infekcija koja napreduje tiho, bez boli i često bez vidljivih simptoma.
Upravo zbog toga redovite stomatološke kontrole, dobra oralna higijena i pažnja na prve znakove predstavljaju najbolju zaštitu od bolnog i skupog liječenja.
Rana faza karijesa je reverzibilna, ali samo ako se prepozna na vreme i adekvatno liječi. Ne čekajte da se pojavi bol, reagirajte već na prvi znak.
