Sa dolaskom hladnijih dana mnogi primećuju da im koža postaje suvlja, usne češće pucaju, a kosa se naelektriše čim skinu kapu. Ni nokti nisu pošteđeni, pa mogu postati krti i početi da se listaju.
Iako ove promene na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog, većina je povezana sa hladnim vremenom, suvim vazduhom i grejanjem u zatvorenim prostorijama.
Danski i holandski dermatolozi pregledali su istraživanja o uticaju vlažnosti i temperature na kožu i zaključili da niska vlažnost i niske temperature slabe njenu prirodnu zaštitnu barijeru i čine je podložnijom oštećenjima.
Koža tada postaje osetljivija na iritanse i alergene, pa čak i preparati koji nam tokom leta odgovaraju zimi mogu izazvati crvenilo i svrab.
1. Koža se zateže odmah posle tuširanja

Kada je napolju hladno, većini nas prija da se malo duže tušira toplom vodom. Međutim, upravo ova navika može dodatno isušiti kožu. Vrela voda uklanja deo prirodnih masnoća koje štite kožu od gubitka vlage, zbog čega se osećaj zatezanja često javlja već nakon brisanja peškirom.
Dermatolozi preporučuju da tuširanje traje od pet do deset minuta, toplom, ali ne vrelom vodom, uz zatvorena vrata kupatila kako bi para ostala u prostoriji. Kremu ili losion nanesite dok je koža još blago vlažna, jer tada zadržava više vode. Zimi gušće kreme daju bolji rezultat od laganih losiona.
Ako vam je koža naročito suva, birajte preparate bez parfema i agresivnih sastojaka, jer oni mogu dodatno pojačati iritaciju.
2. Suve i ispucale ruke
Tokom sezone prehlada ruke se peru češće, što je dobra navika, ali svako pranje uklanja deo zaštitnog sloja kože. U kombinaciji sa hladnim vetrom i suvim vazduhom, koža, naročito na zglobovima prstiju, postaje gruba, crvena i ispucala.
Najjednostavnije rešenje je redovno nanošenje kreme za ruke, najbolje odmah nakon pranja. Ne morate čekati da koža počne da puca da biste je negovali.
Takođe, nosite rukavice čim temperatura padne blizu nule. Za pranje suđa preporučuju se gumene rukavice, jer topla voda sa deterdžentom isušuje šake brže od hladnoće napolju.
3. Usne pucaju i ljušte se

Usne su posebno osetljive na hladnoću jer je njihova koža tanja od kože na ostatku lica, a nema ni lojne žlezde koje bi je prirodno štitile od isušivanja. Zato se tokom zime često javljaju zatezanje, perutanje i sitne pukotine, naročito posle boravka na vetru.
Mnogi nesvesno oblizuju usne kada osete da su suve, ali time samo pogoršavaju problem. Pljuvačka brzo isparava, a njeni enzimi mogu dodatno iritirati već oštećenu kožu. Balzam sa vazelinom ili pčelinjim voskom može pomoći da usne duže zadrže vlagu. Nanesite ga pre izlaska napolje i uveče, pred spavanje.
Problem može biti izraženiji i tokom noći, posebno ako je vazduh u spavaćoj sobi suv. Isti uslovi mogu doprineti nadraženosti grla i noćnom suvom kašlju, koji je kod nekih ljudi izraženiji tokom grejne sezone.
Održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha zato može prijati i usnama i disajnim putevima. Ako koristite ovlaživač vazduha, vodite računa o njegovom redovnom čišćenju.
4. Hrapava koža na nadlakticama

Ako ste primetili sitne, hrapave izbočine na zadnjoj strani nadlaktica, moguće je da je reč o keratozi pilaris, stanju poznatijem kao „pileća koža”.
Nastaje kada se keratin nakuplja u otvorima folikula dlake i stvara sitne čepiće. Ove promene su bezopasne, često nasledne i mogu se javiti i na butinama i drugim delovima tela. Keratoza pilaris obično je izraženija tokom zime, dok se leti stanje često poboljšava.
Iako hrapava koža može navesti na korišćenje grubih pilinga, oni uglavnom samo pojačavaju iritaciju i crvenilo. Bolje rezultate daju kreme sa ureom ili mlečnom kiselinom, koje postepeno omekšavaju čepiće, uz redovnu negu posle tuširanja.
5. Naelektrisana kosa
Statički elektricitet je izraženiji zimi jer suv vazduh slabo odvodi naelektrisanje. Vunena kapa, sintetički šal i fen na najvišoj temperaturi zajedno daju kosu koja se podiže čim se kapa skine.
Regenerator posle svakog pranja smanjuje trenje između vlasi. Fen je bolje podesiti na srednju temperaturu i sušiti kosu u smeru rasta. Kapa sa pamučnom ili satenskom postavom manje naelektriše kosu od čiste vune, a nekoliko kapi ulja na vrhovima štiti ih od pucanja na hladnoći.
6. Pojačano opadanje kose
Pojačano opadanje kose često izaziva zabrinutost, posebno kada primetimo više vlasi na četki, jastuku ili nakon pranja. Iako opadanje kose može imati različite uzroke, istraživanja pokazuju da kod nekih ljudi postoji i sezonski obrazac.
Švajcarski istraživači su tokom šest godina pratili 823 zdrave žene koje su se žalile na opadanje kose. Analiza uzoraka pokazala je da je udeo vlasi u fazi mirovanja najveći leti, sa manjim porastom u proleće, a najmanji krajem zime.
Važno je znati da kosa ne ispada odmah nakon ulaska u fazu mirovanja. Obično prođe još oko dva do tri meseca pre nego što vlas otpadne. Zato kosa koju intenzivnije gubimo tokom jeseni može zapravo biti posledica promena koje su započele još tokom leta.
Ako primetite da kosa opada znatno više nego ranije, da se pojavljuju proređena mesta ili da se opadanje nastavlja mesecima, najbolje je potražiti savet dermatologa. U zavisnosti od simptoma, lekar može preporučiti proveru krvne slike, feritina i funkcije štitne žlezde, jer nedostatak gvožđa i hormonski poremećaji takođe mogu uticati na rast kose.
7. Nokti se listaju i pucaju na vrhu

Nokat upija vodu i otpušta je u zavisnosti od vlažnosti vazduha. Svako kvašenje i sušenje ga širi i skuplja, a zimi, kad je vazduh suv, nokatna ploča sadrži najmanje vode. Vremenom to može doprineti slabljenju noktiju, naročito ako su već tanki i skloni listanju.
Za početak, pokušajte da smanjite dug kontakt noktiju sa vodom i deterdžentima. Koristite rukavice prilikom pranja sudova, a uveče nanesite kremu ili ulje za zanoktice. Ako vam se nokti lako listaju, ograničite upotrebu acetona i izbegavajte grubo turpijanje.
Kako koži, kosi i noktima pomoći do proleća
Većina ovih promena ublažava se sa dolaskom toplijeg vremena, kada vazduh postane vlažniji. Ipak, ne morate čekati proleće da biste primetili poboljšanje.
Kao što smo spomenuli, kraće tuširanje, nanošenje kreme dok je koža još blago vlažna, nošenje rukavica i održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha u stanu mogu znatno da ublaže probleme koje donosi zima.
Ono što je takođe važno jeste ishrana. Koža, kosa i nokti grade se od proteina, a vitamin C je organizmu potreban za stvaranje kolagena, proteina koji koži daje čvrstinu i elastičnost.
Obrok sa dovoljno proteina, voća i povrća zato podjednako koristi koži i otpornosti organizma tokom zime. Kolagen se može uzimati i kao dodatak ishrani, a dosadašnja istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate.
Pregled 19 kliničkih studija pokazao je da hidrolizovani kolagen poboljšava hidrataciju i elastičnost kože, a u manjoj studiji na ženama sa lomljivim noktima nokti su rasli brže i ređe pucali. Efekti su mereni posle dva do šest meseci redovnog uzimanja, pa je sa ovom navikom najbolje početi na početku zime, kako bi koža bila spremna kad mraz i grejanje budu najjači.
Ukoliko se odlučite za suplementaciju, važno je da ona bude jednostavna za svakodnevnu primenu, kako biste je lakše uklopili u svoje navike. Zato mnogima više odgovaraju preparati u pojedinačnim kesicama, koji ne zahtevaju posebno odmeravanje doze.
Jedna od takvih opcija je hidrolizovani kolagen u kesicama domaćeg brenda Vila Pure, koji pored kolagenskih peptida sadrži vitamin C iz acerole, biotin i cink. Sadržaj kesice rastvara se u čaši vode, pa se lako može uklopiti u jutarnju ili neku drugu svakodnevnu rutinu.
View this post on Instagram
Kada je vreme za dermatologa
Pregled kod dermatologa preporučuje se ako koža krvari, ako svrab ne prestaje ni uz redovnu negu, ako se crvene, ljuspaste površine šire ili ako nokti promene boju i oblik.
Zimska suvoća obično nestaje sa prvim toplijim i vlažnijim danima. Ako se to ne desi ni u proleće, uzrok verovatno nije samo vreme napolju.
